ECTS bodovi: 6
Nastavno opterećenje: 3+1
Ciljevi i očekivani ishodi predmeta (razvijanje općih i specifičnih kompetencija):
Osposobiti studente za razumijevanje rada i djelatnosti u području uprave te općih odrednica upravnoga prava, a sve radi primjenjivanja stečenih znanja u kasnijim radnim procesima posebice u upravnim i sličnim stručnim poslovima, u upravnim ustrojstvima države, u jedinicama lokalne i regionalne samouprave te institucijama javnog i privatnog prava.
Student će nakon odslušanog predmeta znati razlikovati i objasniti vrste pravnih vrela
upravnog prava kojima će se služiti u kasnijim radnim procesima. Isto tako, studenti će se upoznati s mehanizmima kontrole nad upravom te će moći raspolagati konkretnim znanjima o pojedinom mehanizmu kontrole. Isto tako studenti će steći praktična znanja iz materije odgovornosti za štetu, osobnih statusa (potrebno za rad u matičnim uredima) te državljanstva.
Korelativnost i korespodentnost predmeta:
Predmet je povezan sa kolegijem, Upravno pravo – opći dio II., Upravno postupovno pravo I. i Upravno postupovno pravo II. Predmet daje temelj za stjecanje daljnjih znanja iz pokretanja i vođenja upravnog postupka i upravnog spora.
Sadržaj predmeta:
Određivanje pojma uprave, javna služba, ustanove, koncesije, upravni ugovori, upravnopravni odnosi, načelo zakonitosti uprave, modificiranje načela zakonitosti, izvori upravnog prava, kontrola nad upravom, pučki pravobranitelj, diskrecijska ocjena, podzakonski općenormativni akti, naputak, osobni statusi, državljanstvo, naknada štete prouzročene nepravilnim i nezakonitim radom uprave.
Pristup učenju i poučavanju u predmetu:
Na predavanjima se potiču studenti na aktivno sudjelovanje kroz dijalog, pitanja i sl., a seminar je obvezni oblik nastave. Student obrađuje određenu temu uz pomoć voditelja seminara. Seminarski rad jest samostalna i stručna obrada izabrane teme. Seminarskim radom se proširuju znanja iz nastavnog programa te se stječe iskustvo u pisanju stručnih radova. Kod pisanja seminarskog rada, student samostalno koristi literaturu, te pisano izrađuje seminarski rad o toj temi. Tema seminarskog rada izabire se s popisa objavljenih tema ili se dogovara s nastavnikom. Nakon usmenog izlaganja studenta o zadanoj temi, slijedi dijalog sa sudionicima seminara.
Prilikom učenja student mora posebnu pozornost obratiti na to da gradivo mora učiti s
razumijevanjem i povezivati ga s primjerima iz prakse koji su navedeni na nastavi i pri tome pokušati samostalno naći i uočiti praktične primjere.
Konzultacije su oblik individualnog rada sa studentima, na način da studenti iznose određena pitanja i probleme te zatim o njim raspravljaju s nastavnikom.
Znanje se provjerava na kolokvijima i ispitima koji treba pokazati koliko student razumije gradivo te koliko je sposoban pravnički razmišljati.
Način izvođenja nastave:
Nastava se odvija putem predavanja i PowerPoint prezentacija. Nastava je vođena i preferira se pristup otvorenom učenju.